CASO DE ÉXITO
Računala u školi
Nastava informatike na virtualnom računalu
Gimnazija Robert Koch u donjobavarskom gradu Deggendorfu s približno 900 učenika obrazovni je centar za prirodne, tehničke, ekonomske i društvene znanosti. Stoga se informatika izučava kao obvezni predmet već u 6. i 7. razredu niže škole te kasnije u 9. i 10. razredu, dok se u 11. i 12. razredu izučava kao izborni predmet. Svi učenici Gimnazije Robert Koch moraju savladati osnovne vještine uporabe računala, dok učenici prirodnih i tehničkih znanosti moraju ovladati i vještinama programiranja. Osim standardnih Office aplikacija, na računalima je instalirano Java softversko okruženje BlueJ, u kojem učenici izučavaju objektno orijentirano programiranje. Na ekonomskom smjeru naglasak je na prijenosu znanja iz područja poslovne informatike, primjerice rad s bazama podataka.
Nastava informatike u Gimnaziji Robert Koch obavlja se u dvjema specijaliziranim prostorijama s računalima. U svakoj od njih ima po 35 mjesta za rad učenika. Budući da sustavi na kojima se učenici osposobljavaju moraju uvijek zadovoljiti najnovije standarde, a uzevši u obzir da suvremeni softverski programi postavljaju sve veće zahtjeve u odnosu na hardversku infrastrukturu, zamjena računala mora se obavljati najkasnije svakih pet godina. "Nakon tri do pet godina sve su češći kvarovi hardvera, primjerice oštećeni tvrdi diskovi ili neispravno napajanje", objašnjava Arnold Kronschnabl, nastavnik matematike i fizike koji u suradnji s drugim kolegama predaje informatiku i koji je zajedno s kolegom Richardom Schwarzom odgovoran za održavanje infrastrukture.
Alternativa: virtualizacija
Prije nekoliko mjeseci ukazala se potreba za obnovom hardvera u jednoj od prostorija s računalima. Na preporuku partnera za integraciju sustava odlučeno je da se umjesto zamjene zastarjelih osobnih računala novim desktop računalima pokuša alternativno rješenje "VDI", tj. "infrastruktura virtualnog računala". U ovom se slučaju softver više ne pokreće na hardveru na radnome mjestu, već na središnjem poslužitelju. Korisnici ne primjećuju nikakvu bitnu razliku: na zaslonu vide potpuno istokorisničko sučelje programa i na isti način mogu nastaviti raditi. Spajanje s poslužiteljem ostvaruje se uz pomoć pristupnog uređaja u obliku male kutije pričvršćene na stražnjoj strani monitora s tankim zaslonom i spojene na središnje računalo putem standardnog mrežnog kabela. Kao pristupni uređaj koristi se "L300 Virtual Desktop", proizvod tvrtke NComputing, koji se odlikuju izvrsnom reprodukcijom multimedijalnih sadržaja u prikazu na cijelom zaslonu. U kombinaciji sa softverom vSpace tvrtke NComputing, L300 nudi povoljno i jednostavno dostupno rješenje, kojim je za samo nekoliko sati moguće primijeniti kompletnu infrastrukturu virtualnog računala za do 100 radnih mjesta u tvrtkama, organizacijama i obrazovnim ustanovama.
Velika ušteda novca
Najvažnija prednost ovog rješenja nedvojbeno je cijena. "Dok bi nabava novih osobnih računala stajala oko 15.000 eura, virtualizirano rješenje stajalo nas je oko 10.000 eura", objašnjava Kronschnabl. Podjednako je značajno i zamjetno smanjenje troškova administracije, koje je omogućeno ovim infrastrukturnim rješenjem. "Možete pretpostaviti što znači održavati 35 zasebnih osobnih računala, na kojima rade različiti učenici, kako bi uvijek bila spremna za rad. Nasuprot tome, rješenje koje se temelji na poslužitelju znatno je jednostavnije za administriranje".
Preustroj na novu infrastrukturu obavljen je gotovo u trenu i bez ikakvih teškoća. "Tvrtka HCS Support iz Deggendorfa obavila je ovaj zadatak vrlo brzo. Infrastruktura mrežnih kabela već je bila dostupna, a na našem ne toliko starom poslužitelju bilo je dovoljno slobodnog kapaciteta za postavljanje još jednog virtualnog poslužitelja", dodaje Kronschnabl. "Osim toga, naši monitori s tankim zaslonom još nisu zastarjeli, tako da se mogu i dalje koristiti."
Tek nakon stavljanja novih priključnih jedinica u uporabu nastavnici su primijetili da se one koriste bez hlađenja, tj. bez ventilatora. "Time je razina buke u prostoriji s računalima znatno snižena. To svakako povoljno utječe na koncentraciju učenika tijekom rada." A manja energetska potreba u usporedbi sa standardnim osobnim računalima u današnje je vrijeme apsolutno poželjan efekt. "Brižljivo postupanje s energijom i u našoj je školi vrlo bitna tema. A naša računalna infrastruktura u tom je smislu dobar primjer, jer sada uz bitno manji utrošak energije postižemo iste rezultate bez odricanja od određenih funkcija ili smanjenja računalne moći. Nažalost, taj nam rezultat nije izravno vidljiv budući da nemamo uvid u račune za utrošenu električnu energiju škole."
Rad bez teškoća
Unazad nekoliko mjeseci od kad je virtualizirana infrastruktura stavljena u uporabu nismo imali ni jedan problem. "Učenici nisu imali nikakvih primjedbi nakon preustroja. Za njih nema nikakve praktične razlike u odnosu na ranije rješenje." Što se planira u budućnosti? "Kad dođe vrijeme za osuvremenjivanje druge prostorije s računalima, naše iskustvo s virtualiziranom infrastrukturom svakako će biti uzeto u obzir pri donošenju odluke“, kaže Kronschnabl na kraju.